Govoreći o "Aralu", moram spomenuti njegovu povijest. Bilo je to najveće slano jezero u središnjoj Aziji i četvrto najveće kopneno jezero na svijetu, s površinom od gotovo 70.000 četvornih kilometara. U doba svog procvata, Aralsko jezero je nekoć imalo dobro-razvijenu ribarsku industriju, s više od 40 000 praktičara duž obale, a obujam ribolova činio je 1/6 ukupnog volumena ribolova bivšeg Sovjetskog Saveza. Engleski naziv Aralskog jezera "Aral Sea" može se grubo prevesti kao "More otoka" jer je nekada imalo 1500 otoka unutar jednog hektara.
Mozaici satelitskih snimaka Landsata koji pokazuju vidljive promjene Aralskog jezera
Ali današnjeg Aralskog jezera više nema na karti svijeta. U usporedbi s prethodnim Velikim jezerima, takvo se Aralsko more više ne može zvati morem. Velika-isušenost dijeli Aralsko more na Južno Aralsko more i Južno Aralsko more. U Sjevernom Aralskom jezeru postoje dvije vode, a Južno Aralsko more je dalje podijeljeno na dva dijela, istočni i zapadni.
Zapravo, isušivanje Aralskog jezera već je počelo. Već u drugoj polovici 20. stoljeća Aralsko jezero počelo se dramatično smanjivati. U 21. stoljeću isušivanje Aralskog jezera pokazalo je -trend velikih razmjera.
Glavni razlog za suhoću Aralskog jezera je taj što su Sovjeti koristili veliku količinu vodenih resursa u Aralskom jezeru za poljoprivredne i industrijske aktivnosti, a poljoprivredne aktivnosti su korištene za navodnjavanje rižinih polja. Krajem 20. stoljeća Sovjetski Savez bio je u vojnom natjecanju sa Sjedinjenim Državama. Razvoj teške industrije i natjecanje u naoružanju sa Sjedinjenim Državama nastavili su se sve do raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, a tijekom tog vremena sovjetska je industrija bila vrlo velika korištenje resursa slane morske vode!
S potrošnjom vodenih resursa u Aralskom jezeru i velikom količinom isparavanja, salinitet u Aralskom jezeru se povećao, a veliki broj pesticida i drugih poljoprivrednih kemikalija korišten je za povećanje prinosa usjeva, a te su kemikalije također ispuštene na dno jezera, što je rezultiralo činjenicom da danas u Aralskom jezeru zapravo nema ribe i ono je postalo mrtvo more!
Prema podacima, brzina smanjivanja ovog jezera je nezamisliva. Najranije područje jezera bilo je gotovo 70.000 četvornih kilometara. Nakon 30-ak godina, jezero se smanjilo na 29.000 četvornih kilometara. Godine 2023. bilo je samo više od 10.000 četvornih kilometara. Prema podacima iz 2014., količina vode u Aralskom jezeru smanjila se za gotovo 85%. Stručnjaci predviđaju da će nestati u roku od 15 godina.